
Dili, loron 26 fulan-agostu tinan 2024 : Prezidente Bankada PLP, Deputada Maria Angelina Lopes Sarmento hamutuk ho Deputada hosi Bankada FRETILIN, Lidia Norberta Martins no Eis Deputadu Antรณnio Desa Benevides, reprezenta Parlamentu Timor-Leste, partisipa iha Konfรฉrensia Parlamentu ASEAN nian kona-ba Diretus Humanus (DH) ho temรกtiku" Liberdade Religiaun no Fiar", ne'ebรฉ realiza iha Jakarta, Indonรฉzia hosi loron 24 to'o 25 fulan Agostu 2024.
Konferensia ne'ebรฉ hola parte hosi Deputadus no Eis Deputadu Nasaun Membru ASEAN ne'e ko'alia kona-ba Nasaun sira iha regiaun ASEAN balu hasoru hela sirkustรกnsia oin-oin kona-ba diskriminasaun, violasaun no radikalismu ba religiaun hodi desvaloriza grupu religiaun minoria sira, neโebรฉ kontribui ba violasaun DH hanesan direitu individu ba religiaun no fiar, inklui direitu atu promove no protege fiar indรญgena sira.
Nasaun sira balun iha ASEAN rekoรฑese katak fiar indรญgena seidauk hetan rekoรฑesimentu nuda'ar religiaun ida, tanba so bele rekoรฑese de'it religiaun boot lima neโebรฉ rekoรฑese iha mundu, nuneโe fiar indรญgena konsidera hola parte hanesan kultura la'os religiaun. Husi sorin seluk, extremismu no diskriminasaun ba komunidade musulmanu Ahmadiyah ne'ebรฉ eziste tinan 100 resin ona, maibe sei kontinua hetan diskriminasaun. Nasaun balu uza lei Syariah hodi halo ema barak hetan perseguisaun, dezaparesimentu forsada, estigmatizasaun sosial, intoleransia no konservatismu religiaun kontinua prevalece. Tanba fragilidade ida ne'e Partidu Polรญtiku sira balu uza religiaun nuda'ar meius atu alkansa sira nia objetivu Polรญtiku no haklean liutan diskriminasaun ba religiaun minoria sira.
Iha paรญz balu, religiaun Kristaun mรณs sai alvu ba diskriminasaun tanba Kristaun nuda'ar religiaun minoria. Nunee mรณs, nasaun balu depois de golpe ne'ebรฉ akontese iha 2021, religiaun minoria sira hetan diskriminasaun liuhusi proibisaun ba hari fatin sagrado sira, bandu sira atu pratika sira nia fiar. Komunidade Rohingya hetan perseguisaun regime militar kontinua diskrimina no bandu sira atu hala'o movimentu.
Tanba tendensia violรฉnsia no diskriminasaun kontinua buras, nuneรฉ konferensia refere, halibur hamutuk deputadus no eis-deputados sira ne'ebรฉ voz-ativa no hakarak promove no proteje demokrasia no DH, iha papel importante atu kontribui ba Estadu ida neโebรฉ demokrรกtiku, iha transparรฉnsia no akuntabilidade, kaer metin prinsipiu Deklarasaun Universal DH nian, hamutuk buka solusaun liuhusi halo Lei no Lejislasaun sira presizamente adere ba prinsรญpiu sira ne'e, iha nivel Rejionรกl buka hametin kordenasaun no haforsa rede parlamentares forte atu servisu hamutuk hodi promove no proteje DH, respeita liderdade religiaun no fiar, hodi nunee ASEAN bele sai komunidade ida neโebรฉ DH sai sentru ba ASEAN nia aspirasaun politika no ekonomia.
Entretantu rezultadu husi konferensia ne'e mak aprovasaun Deklarasaun Jakarta kona-ba Promove no Proteje Liberdade Religiaun no Liberdade Fiar iha Regiaun Sudoeste Asiรกtiko (ASEAN).
[ ] Enkontru Estratรฉjiku ASEAN:
Alรฉm de konferรฉnsia, Parlamentu ASEAN ba Direitos Humanos mรณs halao enkontru Estratรฉjiku ida hodi define planu estratรฉjiku organizasaun neโe nian, ne'ebรฉ be partisipa mรณs husi Deputada Maria Angelina Lopes Sarmento nuda'ar Membru Konselleiro (Board) Timor-Leste nian hahu iha V Legislatura (2018 - 2023 no 2023 - agora.
Parlamentu ASEAN ba Direitus Humanus nuda'ar organizasaun regional neโebรฉ halibur deputadus atual no eis-deputados hosi Paรญs sira membru ASEAN nian,ne'ebรฉ iha hanoin progresivu atu bele hala'o knaar nuda'ar reprezentante povo nian hodi bele integra prinsipiu sira kona-ba DH nian wainhira aprova Lei no Lejislasaun sira, kontinua halo advokasia ba assuntu sira kona-ba violasaun DH iha nivel nasionรกl, regionรกl no internasionรกl.
Enkontro Estretรฉjiku ida neโe halao durante loron rua iha dia 25 -26 Agosto 2024. Objetivo husi Planu Estratรฉjiku neโe mak atu halo fali revizaun ba vizaun, misaun, objetivu estratรฉjiku no objetivu organizasaun nian atu bele implementa iha periodu tuir mai. Dadaun ne'e ASEAN Parlamentar ba DH foka ba รกrea temรกtika hanesan Demokrasia no Liberdade Fundamental, Liberdade Religiaun no Fiar, Mudansa Klimรกtika, Negรณsiu, Refugiadu no Traballador Imigrante, no Resposta ba Krize iha Myanmar.
HOTU
