Press

Intervensaun plenaria, tersa dia 23 Abril 2024

443696047 751783740451315 7667275536956710902 n

Foto: By  Bankada PLP

Assunto AIFAESA nian hau foti ida ne ba dala rua ona. AIFAESA kria husi DL no.,26/2016 fo kompetensia ba AIFAESA hodi halo inspesaun no fiskalizasaun ba atividade ekonomika iha TL, atividade inspesaun no fiskalizasaun mos fo benefisiu atu hetan reseitas domésticas liuhusi selu multa ba produto sr nebe liu prazu. Maibe to agora funsionario sira iha AIFAESA la hetan serteza sobre kontratu, nunee implika ba sira labele halo servisu inspesaun no fiskalizasaun nebe sira mos hatama reseitas ba estado. Hare ba sira nia orsamento 2024, sira iha osan US$ 946,963 ba salários e vencimentos. Iha 2016 rekruta ona ema 65 ho selesaun por mérito maibe sira ne to agora la hetan informasaun konaba sira nia kontratu. Agora funsionarios ho total 118 mak seidauk hetan extensaun kontratu. AIFAESA kobra reseitas husi multa/coimas kada infrasaun hetan US$ 1.000 – 3.000, kuandu entidade sira rejeita selu coimas, AIFAESA lori sira ba MP.  Coimna sr mai husi sasan prazu liu, sasan estragado, manipulasaun kilo no presu, inklui medida no kualidade material konstrusaun, se ita la tau atensaun ba RH atu halo servisu, maka politika atu hasae reseita ne hela ho mehi deit. Nunee husu ba MECAE atu toma medidas, tanba atividade inspesaun no fiskalizasaun iha impakltu rua: kontrola produto sira nebe liu prazu hodi garante populasaun konsumo aihan nebe saudavel, no impaktu seluk mak hatama reseitas.

Nunee hau sekunda ho deklarasaun Bankada F nia intervensaun sobre crescimento ekonómiku, iha debate orsamento terseiro periodo OR 2023 mos hau husu, OGE-R ho montante US$ 1.77 ho presentazen ezekusaun 87% ne nia impaktu ba kresimentu ekonómiku hira? 2023 la too 2%, mas antes 2023 ne ho ekonomia TL nebe hasporu dezafio oi-oin maibe konsegue sae to 4%. Pergunta nebe hau halo Ministra Finansas la konsegue esplika. Ita iha ameasa nia laran wainhira ita la tau atensaun ba risco precipício fiscal, tenki buka dalan atu rezolve sitausaun ida ne, ita nia previzaun ba receitas domésticas tenki iha aumentu, atu diminui neneik dependensia ba fundo petrolifero. Ita durante ne finansia konsumu nunee ita gasta osan barak hodi sosa fós no nesesidades bázicas sira seluk, maibe ita la finansia produsaun. Ba kurtu prazu rezolve presu fos liuhusi subsidio ba emprezas sira maske foliun fos seidauk normaliza, entaun vizaun ba longo prazu atu mitiga defisiensia aihan mak saida? Ita finansia produsaun iha rai Tailandia, Vietnam, Indonesia, ita nia osan FP hasai ba sosa produto husi rai seluk, ao mesmo tempo insentiva sira hodi hadia sira nia natar, irrigasaun, pecuária, ita nian ita husik maran dekor.  Tinan 2 ba kotuk ho programa cesta basica konsegue halo intervensaun balu iha setor produtivo hanesan batar no háre, maibe agr dadaun supply fos-rai laiha, menus tebes. Iha fatin barak presu fos sae ba bebeik, fos subsidio ne folin karun ba bebeik povo nia kapasidade de compra laiha, sira halerik. Laiha mos kontrolo ba presu fos subsidio, iha fatin balu fos 20 kilos faan US$11, fatin balu fali folin US$13.50. Husu governo atu halo kontrolo diak ba ida ne.

Related Articles

PLP-FRETILIN Asina Akordu Konjunta Ba Konjuntura Foun
Deskonfia Militante Partidu FRETILIN Tesi Kotu Tali Rin Bandeira AMP