
๐๐ฒ๐ธ๐น๐ฎ๐ฟ๐ฎ๐๐ฎ๐๐ป ๐ฃ๐ผ๐น๐ถฬ๐๐ถ๐ธ๐ฎ ๐๐ฎ๐ป๐ธ๐ฎ๐ฑ๐ฎ ๐ฃ๐๐ฃ ๐๐ต๐ฎ ๐๐ฏ๐ฒ๐ฟ๐๐๐ฟ๐ฎ ๐๐ ๐ฆ๐ฒ๐๐ฎ๐๐ป ๐๐ฒ๐ด๐ถ๐๐น๐ฎ๐๐ถ๐๐ฎ ๐ฏ๐ฎ ๐ฉ๐ ๐๐ฒ๐ด๐ถ๐๐น๐ฎ๐๐๐ฟ๐ฎ ๐ฃ๐ฎ๐ฟ๐น๐ฎ๐บ๐ฒ๐ป๐๐ ๐ก๐ฎ๐๐ถ๐ผ๐ป๐ฎฬ๐น ๐ป๐ถ๐ฎ๐ป
16 Setembru 2024
Ex.mo Sr. Prezidente Repรบblika Dr. Josรฉ Ramos Horta
Ex.mo Sra. Prezidente do Parlamento Nasional
Ex.mo Sr. Primeiro Ministro e membros do governo
Ex.mo Sr. Prezidente Tribunal Rekursu em ezersรญsiu
Ilustres deputados
Reprezentante Santa Sรฉ iha Timor-Leste no Corpos Diplomรกtikos
Distintos konvidados
Povo doben Timor-Leste
Dala ida tan, Timor-Leste hetan atensaun hosi komunidade internasional liuhosi vizita hosi Dr. Antรณnio Guterres โ Sekretรกriu Jeral Nasoins Unidas ho bainaka espesial sira neรฉbรฉ hola parte iha prosesu libertasaun nasional inklui grupo solidariedade sira iha komemorasaun ba Loron Konsulta Popular ba dala 25 iha 30 Agosto 2024. Vizita ida-nee, hamutuk ho vizita hosi Sua Santidade Papa Francisco hosi 9-11 Setembro 2024, hatoรณ mensagem sira neรฉbรฉ forte tebes ba Povo Timor-Leste.
Mensajen xave rua neรฉbรฉ Timor-Leste bele hetan estrai hosi eventu signifikativu sira neรฉ: Povo mak interveniente prinsipal iha ezersรญsiu direitu auto-determinasaun ba Timor-Leste nian liuhosi part isipasaun korajoza iha konsulta popular iha 30 de Agosto 1999 no luta ba libertasaun nasional neรฉ profundamente abut forte iha kultura Timor-Leste, neรฉbe iha parte balu sai ona nuโudar fiar hosi povo Timor-Leste. Tan neรฉ, lema hosi Papa Francisco nia vizita QUE A VOSSA Fร SEJA A VOSSA CULTURA mak nuโudar konfirmasaun ida ba realidade ida neรฉ.
Vizita husi Papa Francisco iha Timor-Leste mรณs apela ba autoridade sira kompetente atu tau-matan ba Povo Timor-Leste, halo sira haksolok, espesialmente tau-matan ba labarik, joven sira, feto, katuas-ferik, no ema ho defisiensia.
Maski nuneโe, Povo Timor-Leste ohin loron sei hasoru dezafiu oin-oin iha konstrusaun Estado no Nasaun, hanesan pobreza, inseguransa alimentar, kualidade edukasaun neรฉbe baixa, kreximentu ekonรณmiku neโebe fraku, falta aimoruk neโebe rezulta Povo barak mate, partidarizasaun funsionalizmu pรบbliku, korrupsaun, presipรญsiu fiskal, no selseluk tan.
Alรฉm de dezafiu sira iha leten, Timor-Leste sofre mos hosi โkultura oioin neโebรฉ invade Rai Doben ida neโe, hanesan edonizmu, konsumizmu, liberalizmu, individualizmu, no demรณniu ka โlafaekโ selseluk tan, hodi uza metafora neโebรฉ Papa Francisco temi.
Nuneโe, ho vizita hosi Dr. Antรณnio Guterres no Sua Santidade Papa Francisco, dala-ida tan, Timor-Leste presiza renova sira-nia kompromissu atu konsolida no konfirma ninia unidade iha luta hasoru dezafiu foun sira neรฉ, serimonial no eventos remata ona, ita laos orgulho deit ho evento boot sira hodi basa liman, euphoria no kontenti, maibe realidade iha povo nia moris lor-loron sei halerik no tanis atu moris no goza iha rai ida neโbรฉ livre no independenti ona.
Sua Santidade Papa Francisco figura mundiรกl ida neโebรฉ simples, moris iha moderasaun, no lori ksolok no esperansa ba ema seluk, espesialmente ba sira vulnerรกvel. Nuneโe, ho vizita hosi Sua Santidade Papa Francisco, ita hotu enkorajadu atu banati-tuir ninia simplisidade, moderasaun, no sai mensajeiru ksolok no esperansa nian ba ema sira neโebรฉ kiโik no kiโak.

Tan neรฉ, Partido Libertasaun Popular (PLP), iha รกmbito Abertura Segunda Sessaun Lejislativa da Sexta Lejislatura 2024-2025, hakarak rekomenda ponto balun hanesan tuir-mai neรฉ atu:
1. รrgaun soberano sira defende nafatin interese konstitusionรกl atu lori bem-estรกr ka moris-diak Povo Timor-Leste liuhusi seriedade iha luta kontra pobreza iha ninia dimensaun oioin, nudar ajenda prinsipal etapa 25 anos tuir-mai;
2. Prezidente Repรบblika promove diรกlogo no rekonsiliasaun entre kamada oioin iha sosiedade Timorense hodi garante unidade nasional iha luta kontra โinimigoโ foun sira hanesan pobreza, obskurantizmo, insustentabilidade fiskal, jogu jeo-polรญtika global no rejional neโebรฉ la-favorรกvel ba rai kiik hanesan Timor-Leste;
3. Parlamento Nasional bele proativo liutรกn hodi halo projeto lei oioin neโebรฉ nesesรกriu hodi lori moris-diรกk ba Povo Timor-Leste no dezempeรฑa ninia funsaun nuโudar fiskalizador loloos ba Akto Governo inklui fiskalizasaun ba ezekusaun orsamento relasiona ho vizita Sua Santidade Papa nian, hodi garante demokrasia ida neโebรฉ vibrante iha Timor-Leste.
4. Governo adopta no kria kondisaun oioin neโebรฉ nesesรกriu hodi respeita dignidade no direito umanu Timorense, promove atuasaun sira neโebรฉ bazeia ba abordajen direitu umanu nian no dezenvolve programa oioin neโebรฉ hatur Povo Timor-Leste nuโudar sentru ba dezenvolvimento.
5. Governo investe iha labarik no joven sira, nuโudar jerasaun kontinuadรณr ka erdeiru istรณria lutadรณr Timor-Leste nian hodi reativa fali bolsa da mรฃe Nova Geraรงรฃo no bolsa estudo oioin hodi eleva sira-nia abilidade no kapasidade hodi sai kriativu no produtivu liutรกn iha perkursu dezenvolvimento nasional Timor-Leste.
6. Governo Timor-Leste adopta no introduz dokumento seluk hosi Papa Francisco hanesan Fratelli Turri no Laudato Si, hamutuk ho Fraternidade Humana iha instituisaun edukasaun oioin hodi nuneโe promove valรณr koezistรฉnsia iha pรกs, tolerรกnsia, respeito ba dignidade umana, moris iha moderasaun ka simplisidade, no prezervasaun rasa umana no sustentabilidade hosi planeta Rai.
Mai ita kombate injustisa, pobreza, tirรกnia, no degradasaun ambiental. Hamutuk, mai ita haburas โkulturaโ moris hamutuk iha domin no dame, tane malu nuโudar maun-alin, respeita malu, sai solidรกriu nafatin ba malu, tuir naroman fรฉ nian.
Obrigada.
Maria Angelina Lopes Sarmento
Deputada no Prezidente Bankada PLP